U ovoj lekciji bavimo se mekušcima. Naučićeš njihovu organizaciju i način života. Potrebno je da shvatiš i uočih razlike ovog tipa sa tipovima koji si do sada učio. Pre čitanja lekcije preporučujemo ti da se podsetiš predhodne lekcije o člankovitim crvima koju možeš pogledati na adresi:http://lekcije.biologijakp.com/clankoviti-crvi.html
.Mekusci su tip zivotinja koje su dobili naziv po mekanom telu. Zive i na kopnu i u vodi, od kojih veci broj zivi u morima. Velicine ovih zivotinja se krecu se od nekoliko milimetara do nekoliko metara. Kod vecine mekusaca telo stiti spolja debela cvrsta ljustura. Ljustura kod mekusaca izgradjena je od krecnjaka i kod nekih vrsta je zakrzljala. Neke vrste koje nemaju ljusturu imaju unutrasnji skelet gradjen od jedne kosti kao sto je slucaj kod lignji i sipa.Svaka klasa mekušaca ima posebnu građu, ali sve klase imaju zajedničke sledeće osobine:
- telo im se sastoji od: glave, utrobne kese, plašta, stopala i ljušture;
- nervni sistem je ganglioneran;
- krvni sistem je otvorenog tipa;
- celom je slabo razvijen i nalazi se samo oko srca i polnih žlezda;
- ekskrecija se vrši metanefridijama, koje krajnje proizvode metabolizma iz celoma odvode u plaštanu duplju;
- dišu pomoću škrga , pluća ili celom površinom tela.
puzevi
Puzevi su po broju vrsta najbrojnija klasa mekusaca. Zive u moru , ali ima i vrsta koje zive i u slatkim vodama kao i na kopnu.Vecina su biljojedi , mada ima i grabljivca mesojeda koji se hrane drugim mekušcima. Na glavi se nalaze dva para pipaka.Prvi par je kraci , a drugi je duzi i na njemu se nalaze oci. Ovi pipci mogu da se uvlace kada je to potrebno.Na donjoj strani je smesten usni otvor. Ono sto je karakteristicno za puzeve jeste postojanje jezika u obliku plocice sa nizom zubicima koja se naziva radula ili trenica. Trenica ima namenu u ustinjavanju i struganje listova biljaka kojima se hrane. Stopalo je spljosteni misicni organ koji se nalazi sa trbusne strane tela i omogucava kretanje. Ljustura puza je izgradjena od krecnjaka i kod puzeva je spiralno uvijena.
Sigurno ste nekada pomislili da je ovo školjka ,ali ovo je puz to možemo zaključiti po spiralno uvijenoj ljušturi. No vratimo se mi na lekciju!
Ljustura puza je povezana za stopalo misicem Ona ima zastitnu ulogu i puz u nju moze da uvuce glavu i stopalo. Unutrasnji organi se nalaze u utrbnoj kesi,koja je takodje spralno uvijena.Prednji nabor utrubne kese koji je naboran u vidu pojasa naziva se plast.Plast sa zidom utrobne kese oivicava plastanu duplju. Koza puza izgradjena je od tri sloja celija u kome su smestene zlezdane celije koje luce sluz. Sluz pomaze pri kretanju i ima zastitnu ulogu.
Zahvaljujuci sluzi puzevi mogu da prodju bez poteskoca na veoma ostrim predmetima kao sto je zilet.
Digestivni sistem kod puževa počinje ustima u kojima se nalazi radula (koja je svojom građom prilagođena tipu ishrane). Postoji jedna velika akcesorna žlezda-hepatopankreas koja vrši funkcije i jetre i pankreasa. Sluz je bezbojna. Krvni sistem je otvorenog tipa. Srce se sastoji od pretkomore i komore. Respiratorni organi kod puževa su pluća. Plaštana duplja ima ulogu respiratorne duplje kod svih puževa. Nervni sistem je ganglionaran, sa ganglijama raspoređenim po celom telu.Puževi su i muško i žensko. Dakle mogu da proizvode i spermu i jaja u isto vreme. To znači da su puževi hermafroditi. U vreme parenja (početkom leta) dva puža jedan u drugog ispaljuju tzv. ljubavne strelice, funkcija koja nije u potpunosti razjašnjena. To parenje i nije parenje u klasičnom smislu, već predstavlja svojevrsnu izmenu genetičke informacije između jedinki što je vrlo važno za očuvanje genetičke varijabilnosti vrste. Nakon takvog "parenja", obe jedinke su u stanju položiti jajašca. Minimalno mogu da polože 50 jaja. Jaja mogu da polažu i do šest puta godišnje. Oni ce se neverovatnom brzom množiti ali je potrebno neko vreme, oko dve godine, da bi postali odrasli.
Puževi from Ivana Damnjanovic
puževi from Katarina Stoilovic
Puzevi from Vuk Stevanovic
Za kraj pre nego što predjemo na školjke da se podsetimo glavnih odlika puževa.
|
Skoljke
Školjke su mekušci koji imaju dvokapku ljušturu i nemaju glaveni region.elo im je bočno spljošteno što se naročito uočava u obliku stopala, koje liči na sekiru (zarivanje u podlogu). Telo je sa strane potpuno obuhvaćeno plaštom, koji se, kao i ljuštura, sastoji od dva dela. Kapci ljušture mogu biti spojeni elastičnom vezom (ligamentom) ili bravom. Brava se sastoji od niza zubaca i ulegnuća na jednom i odgovarajućim nizom na drugom kapku.
Telo skoljke se sastoji iz glave i trupa dok glava nije razvijena. U šupljini izmedu stopala i plašta nalazi se, sa svake strane, po dva tanka mrka i poprečna izbrazdana listića. To su škrge, organi disanja koji upijaju kiseonik rastvoren u vodi. Škrge su pokrivene mnogobrojnim sitnim trepljama, isto kao i površina plašta i usni režnjevi. One svojim treperenjem izazivaju neprekidno proticanje vode oko škrga. Tako se obnavlja kiseonik potreban za disanje, a isto tako donose i nove čestice hranljivih materija.Voda ulazi u unutrašnjost školjke kroz otvor na zadnjem kraju tela, koji viri iz peska. Voda se kreće kroz plaštanu duplju i obliva škrge. Zatim izlazi kroz drugi otvor, iznad prvog, takođe na zadnjem kraju tela."Slatkovodne školjke" KREĆU se po dnu pomoću specijalnog organa - stopala. Stopalo se nalazi u sredini školjke i kao da između kapaka visi učvršćeno za leđni deo školjke. To je mišičav organ, izdužen i sa oštrom ivicom, tako da podseća na klin ili sekiru. Stopalo je uglavno uvek izbačeno između kapaka i zariveno je u pesak.Stopalo se izdužuje, razmiče čestice peska i pruža se unapred. Zatim se mišići stopala skupljaju i privlače čitavu školjku ka mestu na kome se stopalo učvrstilo."Slatkovodne školjke" razmnožavaju se polno - jajima, koja polažu u ogromnom broju i čuvaju ih izmedu škržnih listića. Iz oplodenih jaja razvijaju se larve (glohidije). Pocetkom letnjeg razdoblja zajedno s vodom koja se izbacuje iz tela školjke, izlaze i larve u okolnu vodu. One su veličine od 0.1 do 0.4 milimetra.Mlade rečne školjke takođe imaju po dva kapka, ali ipak ne liče na odrasle školjke. Kapci larvi su trouglasti i na krajevima imaju po jednu oštru kukicu. Njihovo meko telo snabdeveno je dugačkim lepljivim končićem koji lebdi u vodi. Larve slatkovodnih školjki jedno vreme slobodno plivaju u vodi, a onda se zakače za škrge, kožu ili peraja neke ribe i tu žive parazitski. To se dešava tako što se onog trenutka kada končić, dodirne površinu ribe, kapci zatvaraju i kukicama zakače za njenu kožu. One larve koje ne uspeju da se prikače uginu. Mesto gde se pričvrstila larva riba preraste već kroz 24 časa stvarajući epidermalnu čauru. Tada započinje preobražaj iz larve u mladu školjku i traje između 12 i 80 dana. Kada preobražaj završi, epidermalna čaura puca i mlada školjka napušta svoga domaćina i pada na dno gde počinje novi život. Prisustvo glohidija (larvi) ne ostavlja nikakve posledice na ribama i one normalno nastavljaju da žive, dok školjke otpočinju svoj samostalani život.
Glavonosci
Glavonošci su u najsloženije građeni mekušci koji su brze i okretne životinje i isključivo su mesojedi tako da su i dobri lovci. Žive samo u morima i okeanima. Glaveni region je dobro razvijen i na glavi se oko usnog otvora nalazi 8-10 ručica pa se zbog toga zovu glavonošci. Na glavi se još nalaze i krupne oči koje su složene građe i najsličnije su očima kičmenjaka. Telo se pored glave sastoji još i od utrobne kese koji sadrži unutrašnje organe. Glavonošci su vrlo aktivni i kreću se pomoću mišićnog levka kroz koji mišići plašta potiskuju vodu iz plaštane duplje u spoljašnju sredinu i na taj način se životinja kreće u suprotnom smeru - kretanje na mlazni pogon. Stopalo kog njih nije razvijeno tj. preobraženo je u ručice na glavi i levak na trupu. Oni su zamena za stopalo kod školjki i puževa. Glavonošci imaju najbolje razvijen nervni sistem od svih mekušaca. U glavonošce spadaju najveće životinje među beskičmenjacima, a to su hobotnice (oktopodi), sipe,lignje i jedini preživeli predstavnik nekada brojne grupe glavonožaca - nautilus. Glavonošci sadrže i mastiljavu kesu koju koriste u slučaju opasnosti kada izbacuju mastiljavu tečnost kako bi izbegli neprijatelja. Takođe imaju sposobnost da menjaju boju tela u skladu sa okruženjem kako bi se sakrili u slučaju opasnosti, a pojedine vrste mogu da svetle u mraku (morsko dno) i ta pojava se zove bioluminiscencija.
Razmnožavaju se polno. Mužjaci ručicama prenose spermatozoide u plaštanu duplju ženka, a oplođena jaja sadrže ljusku, ženka ih prilikom polaganja lepi za kamenje i stene.
Hobotnice - imaju loptast trup i 8 ručica. Žive na morskom dnu i izuzetno su dobri lovci sa snažnim i ubojitim oružijem koji može biti opasan i za čoveka. Love na dnu iz zasede. Na pipcima imaju pijavke koje im služe za ishranu i lov. Nemaju ljušturu čak ni u vidu sipine kosti. Koriste se u ljudskoj ishrani.
Lignje - imaju izduženo telo i 8 kraćih i dve duže ručice. Na telu imaju trouglasta peraja koja im služe za plivanje. Žive u morima širom sveta i koriste se i u ljudskoj ishrani. Među lignjama je i najveća vrsta među beskičmenjacima - džinovska lignja, trup joj je veličine 5-6m, glava 1m, a prečnik oka 25 cm. Zabeležena je lignja veličine 36m i težine 995kg.
Sipe - imaju izduženo telo i 8 kraćih i dve duže ručice. Na bokovima tela imaju proširenja u vidu peraja za plivanje. Ljuštura je u vidu sipine kosti. Ujed sipe je toliko otrovan kod nekih vrsta i može čak da usmrti i čoveka.
Nautilus - je jedini preživeli predstavnik nekada brojne grupe glavonožaca. Jedini je glavonožac sa spoljašnjom ljušturom koja je spiralno uvijena i izdeljena u veliki broj komora pa životinjica pluta u vodi poput plovka. Oko usnog otvora se nalazi venac od oko 60 ručica. Nautilus se hrani drugim sitnijim životinjama. Razmnožava se polno. Zove se još i indijska lađica.
Razmnožavaju se polno. Mužjaci ručicama prenose spermatozoide u plaštanu duplju ženka, a oplođena jaja sadrže ljusku, ženka ih prilikom polaganja lepi za kamenje i stene.
Hobotnice - imaju loptast trup i 8 ručica. Žive na morskom dnu i izuzetno su dobri lovci sa snažnim i ubojitim oružijem koji može biti opasan i za čoveka. Love na dnu iz zasede. Na pipcima imaju pijavke koje im služe za ishranu i lov. Nemaju ljušturu čak ni u vidu sipine kosti. Koriste se u ljudskoj ishrani.
Lignje - imaju izduženo telo i 8 kraćih i dve duže ručice. Na telu imaju trouglasta peraja koja im služe za plivanje. Žive u morima širom sveta i koriste se i u ljudskoj ishrani. Među lignjama je i najveća vrsta među beskičmenjacima - džinovska lignja, trup joj je veličine 5-6m, glava 1m, a prečnik oka 25 cm. Zabeležena je lignja veličine 36m i težine 995kg.
Sipe - imaju izduženo telo i 8 kraćih i dve duže ručice. Na bokovima tela imaju proširenja u vidu peraja za plivanje. Ljuštura je u vidu sipine kosti. Ujed sipe je toliko otrovan kod nekih vrsta i može čak da usmrti i čoveka.
Nautilus - je jedini preživeli predstavnik nekada brojne grupe glavonožaca. Jedini je glavonožac sa spoljašnjom ljušturom koja je spiralno uvijena i izdeljena u veliki broj komora pa životinjica pluta u vodi poput plovka. Oko usnog otvora se nalazi venac od oko 60 ručica. Nautilus se hrani drugim sitnijim životinjama. Razmnožava se polno. Zove se još i indijska lađica.