Biologija
  • Pocetna
  • Peti razred
    • Uvod u biologiju
    • Celija
    • Osobine zivih bica
    • Klasifikacija zivih bica
    • Carstvo monera
    • Virusi
    • Carstvo protista >
      • Alge
    • Gradja biljaka >
      • Koren
      • Stablo
      • List >
        • Zivotni procesi biljke
      • Cvet >
        • Oprasivanje i oplodjenje
      • Plod
      • Seme
    • Vegetativno razmnozavanje
    • Kako biljke rastu
    • Raznovrsnost biljnog sveta >
      • Mahovine
      • Paprati
      • Golosemenice
      • Skrivenosemenice >
        • Monokotile
        • Dikotile
    • Carstvo gljiva
  • Sesti razred
    • Prazivotinje >
      • Prazivotinje-ukratko
    • Carstvo zivotinja >
      • Carstvo zivotinja-ukratko
      • Sunjdjeri >
        • Sundjeri- ukratko
      • Dupljari >
        • Dupljari-ukratko
      • Pljosnati crvi >
        • Pljosnati crvi-ukratko
      • Valjkasti crvi >
        • Valjkasti crvi-ukratko
      • Clankoviti crvi >
        • Clankoviti crvi-ukratko
      • Mekusci >
        • Mekusci-ukratko
      • Zglavkari >
        • Zglavkari-ukratko
        • Rakovi >
          • Rakovi ukratko
        • Paukoliki zglavkari >
          • Pauci ukratko
        • Stonoge >
          • Stonoge -ukratko
        • Insekti >
          • Insekti- ukratko
      • Bodljokosci >
        • Bodljokosci-ukratko
      • Hordati >
        • Primitivni hordati
        • Kicmenjaci >
          • Ribe
          • Vodozemci
          • Gmizavci
          • Ptice
          • Sisari
    • Zastita zivotinja >
      • Raznovrsnost carstva i zastita
      • Ugrozavanje zivotinja
      • Znacaj zastite zivotinja
      • Suzivotni ljudi i zivotinja
      • Odnos prema zivotinja
  • Sedmi razred
    • Poreklo i razvoj ljudske vrste
    • Gradja covecijeg tela >
      • Nivoi organizacije organskih sistema
      • Kozni sistem
      • Skeletni sistem
      • Misicni sistem
      • Nervni sistem
      • Zlezde sa unutrasnjim lucenjem
      • Sistem culnih organa
      • Sistem organa za disanje
      • Sistem organa za cirkulaciju
      • Sistem organa za izlučivanje
      • Sistem organa za razmnozavanje
      • Reproduktivno zdravlje
  • Osmi razred
    • Uvod >
      • Bioloska i kulturna evolucija coveka
      • Uslovi zivota na zemlji
      • Biodiverzitet
      • Nivoi organizacije zivog sveta
    • Ekologija i zivotna sredina >
      • Predmetna odredjenost
      • Zivotna sredina
      • Zivotno staniste-biotop
      • Ekoloski faktori
      • Odnos organizma i zivotne sredine
      • Populacija
      • Zivotna zajednica
      • Osnovni procesi u ekosistemu
      • Prenos energije u ekosistemu
      • Biomi i biosfera
    • Ugrozavanje ,zastita i unapredjenje ekosistema >
      • Raznovrsnost i struktura ekosistema
      • Ekosistemi kopnenih voda
      • Ekosistemi mora
      • Sumski ekosistemi
      • Antropogeni ekosistemi
      • Ugrozenost i zastita biodiverziteta
      • Zasticena prirodna dobra
      • Crvene knjige
      • Ugrozavanje kulturnih dobara
      • Unapredjenje zivotne sredine
    • Posledice zagadjivanja zivotne sredine >
      • Klimatske promene
      • Efekat staklene baste
      • Kisele kise i susenje suma
      • Ostecenje ozonskog omotaca
      • Erozija zemljista i sirenje pustinja
      • Nestajanje biljnih i zivotinjskih vrsta
    • Odrzivi razvoj i zivotna sredina >
      • Odrzivi razvoj
      • Ucesce javnosti za donosenje odluka
      • Odrzivo koriscenje prirodnih resursa
      • Otpad i reciklaza
  • Kontakt

RAZNOVRSNOST I STRUKTURA EKOSISTEMA

Milionima godina biljke i druga ziva bica opstajali su u skladu sa ekoloskim zakonima u prirodi.Razvojem i povecanjem ljudske populacije na planeti doslo je do sve veceg uticaja coveka na promene u zivotnoj sredini. U pocetku su te promene bile neznatne i male, dok su danas narocito izrazene i obuhvataju skoro sve delove planete.
Biološka raznovrsnost odnosno biodiverzitet predstavlja osnovnu osobinu naše planete. Raznovrsnost ekosistema ogleda se u razlikama izmedju ekosistema. Ekosistemi se pre svega razlikuju po nacinu postanka i osnovnim osobinama bioma kome pripadaju.
Prema nacinu postanka ekosistemi se dele na prirodne i veštačke tj. antropogene ekosisteme, dok se prema osnovnim karakteristikama bioma dele na vodene i kopnene.
Raznovrsnošću se odlikuju svi živi sistemi , bez obzira na kom su nivou organizacije. Ekosistemi su najviši vidljivi oblici organizacije ekološkoh sistema. Oni se odlikuju unutrašnjom raznovrsnošću , ali se isto razlikuju međusobno.
Unutrašnja raznovrsnost ekosistema se ogleda u raznovrsnosti živih bića koji grade biocenozu ekosistema.
Međusobna raznovrsnost ekosistema se ogleda u upoređivanju različitih ekosistema:po načinu postanka, osobini biotopa,sastavu biocenoze...
Prirodni ekosistemi nastaju sponatno, odnosno bez uticaja coveka,Ukoliko se razvijaju u vodi, nazivaju se vodeni ekosistemi , a ukoliko se razvijaju na kopnu- kopneni ekosistemi.
U prirodne vodene ekosisteme ubrajaju se morski ekosistemi odnosno ekosistemi mora i okenana i ekosistemi kopnenih voda(reke,potoci,bare,jezera)
Mora i okeani cine 97 procenta ukupne vode na zemlji, dok kopnene vode čine svega 1 procenat od ukupne vode, preostala 2 procenta vode se nalazi u čvrstom agregatnom stanju (lednici).
U prirodne kopnene ekosisteme spadaju sumski i travni ekosistemi.
Veštački ili antropogeni ekosistemi nastaju pod uticajem čoveka . U antropogene kopnene ekosisteme spadaju ekosistemi naselja odnosno urbani ekosistemi i ekosistemi poljoprivrednih kultura odnosno agroekosistemi. Urbani ekosistemi su sela i gradov, dok u agroekosisteme spadaju različite poljoprivredne kulture  , nasadi drvenastih biljaka, parkovi ..
Antropogene vodene ekosisteme čine ribnjaci, kanali ,bazeni i veštačke akumulacije.
Powered by Create your own unique website with customizable templates.