Biologija
  • Pocetna
  • Peti razred
    • Uvod u biologiju
    • Celija
    • Osobine zivih bica
    • Klasifikacija zivih bica
    • Carstvo monera
    • Virusi
    • Carstvo protista >
      • Alge
    • Gradja biljaka >
      • Koren
      • Stablo
      • List >
        • Zivotni procesi biljke
      • Cvet >
        • Oprasivanje i oplodjenje
      • Plod
      • Seme
    • Vegetativno razmnozavanje
    • Kako biljke rastu
    • Raznovrsnost biljnog sveta >
      • Mahovine
      • Paprati
      • Golosemenice
      • Skrivenosemenice >
        • Monokotile
        • Dikotile
    • Carstvo gljiva
  • Sesti razred
    • Prazivotinje >
      • Prazivotinje-ukratko
    • Carstvo zivotinja >
      • Carstvo zivotinja-ukratko
      • Sunjdjeri >
        • Sundjeri- ukratko
      • Dupljari >
        • Dupljari-ukratko
      • Pljosnati crvi >
        • Pljosnati crvi-ukratko
      • Valjkasti crvi >
        • Valjkasti crvi-ukratko
      • Clankoviti crvi >
        • Clankoviti crvi-ukratko
      • Mekusci >
        • Mekusci-ukratko
      • Zglavkari >
        • Zglavkari-ukratko
        • Rakovi >
          • Rakovi ukratko
        • Paukoliki zglavkari >
          • Pauci ukratko
        • Stonoge >
          • Stonoge -ukratko
        • Insekti >
          • Insekti- ukratko
      • Bodljokosci >
        • Bodljokosci-ukratko
      • Hordati >
        • Primitivni hordati
        • Kicmenjaci >
          • Ribe
          • Vodozemci
          • Gmizavci
          • Ptice
          • Sisari
    • Zastita zivotinja >
      • Raznovrsnost carstva i zastita
      • Ugrozavanje zivotinja
      • Znacaj zastite zivotinja
      • Suzivotni ljudi i zivotinja
      • Odnos prema zivotinja
  • Sedmi razred
    • Poreklo i razvoj ljudske vrste
    • Gradja covecijeg tela >
      • Nivoi organizacije organskih sistema
      • Kozni sistem
      • Skeletni sistem
      • Misicni sistem
      • Nervni sistem
      • Zlezde sa unutrasnjim lucenjem
      • Sistem culnih organa
      • Sistem organa za disanje
      • Sistem organa za cirkulaciju
      • Sistem organa za izlučivanje
      • Sistem organa za razmnozavanje
      • Reproduktivno zdravlje
  • Osmi razred
    • Uvod >
      • Bioloska i kulturna evolucija coveka
      • Uslovi zivota na zemlji
      • Biodiverzitet
      • Nivoi organizacije zivog sveta
    • Ekologija i zivotna sredina >
      • Predmetna odredjenost
      • Zivotna sredina
      • Zivotno staniste-biotop
      • Ekoloski faktori
      • Odnos organizma i zivotne sredine
      • Populacija
      • Zivotna zajednica
      • Osnovni procesi u ekosistemu
      • Prenos energije u ekosistemu
      • Biomi i biosfera
    • Ugrozavanje ,zastita i unapredjenje ekosistema >
      • Raznovrsnost i struktura ekosistema
      • Ekosistemi kopnenih voda
      • Ekosistemi mora
      • Sumski ekosistemi
      • Antropogeni ekosistemi
      • Ugrozenost i zastita biodiverziteta
      • Zasticena prirodna dobra
      • Crvene knjige
      • Ugrozavanje kulturnih dobara
      • Unapredjenje zivotne sredine
    • Posledice zagadjivanja zivotne sredine >
      • Klimatske promene
      • Efekat staklene baste
      • Kisele kise i susenje suma
      • Ostecenje ozonskog omotaca
      • Erozija zemljista i sirenje pustinja
      • Nestajanje biljnih i zivotinjskih vrsta
    • Odrzivi razvoj i zivotna sredina >
      • Odrzivi razvoj
      • Ucesce javnosti za donosenje odluka
      • Odrzivo koriscenje prirodnih resursa
      • Otpad i reciklaza
  • Kontakt
Picture

Misicni sistem

Kljucne reci:
Picture

Jednocelijski organizmi se krecu pokretanjem laznim nozicama ili pokretima biceva i treplja.
Sundjeri su sesilni (pricvrsceni za podlogu) i ne krecu se aktivno, ali poseduju celije koje reaguju na dodir i imaju mogucnost da zatvore otvore za protok vode.
Hidra na povrsini tela ima epitelomisicne  celije koje omogucavaju pokretanje pipaka.
Mekusci imaju stopalo , misicni organ pomocu kojeg se pokrecu,pricvrscuju,plivaju,zarivaju u podlogu.
Bodljokosci se pokrecu uz pomoc vodenih nozica koje ulaze u sastav ambuklarnog sistema
Vecina krupnih vodenih zivotinja aktivno pliva. Pijavice i morski puzevi se krecu talasastim izvijanjem tela, dok se ribe krecu bocinim izvijanjem tela. To im omogucije hidrodinamicna forma tela i veoma razvijen bocni telesni misic.
Zmije se krecu vijuganjem tela pomocu misica, koji su toliko snazni da pojedine vrste  ubijaju plen tako sto se obaviju od njega i dave ga. 
Pticama snazni grudni misici omogucuju pokretanje krila i letenje, dok su kod sisara najrazvijeniji misici nogu i trupa.
Svi misici u organizmu cine muskulaturu , koja obuhvata vise od trecine mase odraslog coveka.
Kosti ,zglobovi i misici daju oblik i omogucavaju pokretanje citavog tela.Misici predstavljaju aktivni deo sistema organa za kretanje. Oni cine deo gradje zidova unutrasnjih organa i omogucavaju njihov rad , takodje i ucestvuju u odrzavanju stalne telesne temperature.
Misici su gradjeni od misicnog tkiva,a misicno tkivo od misicnih celija. U citoplazmi misicnih celija paralelno su postavljeni proteini u obliku koncastih struktura-miofibrili koji klizeci jedni preko drugih omogucavaju kontrakciju (grcenje) i opustanje misica.
Na osnovu gradje i funkcije u covekovom telu razlikujemo tri vrste misica:poprecno prugaste (skeletne) ,glatke misice i srcani misic.
Poprecno prugasti misici su izgradjeni od poprecno prugastog misicnog tkiva.Celije ovog tkiva se nazivaju jos i misicna vlakna. Veoma su duga ,cilindricnog oblika i imaju vise jedra.Posmatranjem pod mikroskopom uocavaju se svetlije i tamnije poprecne pruge po kojima su ovi misici dobili ime.
Veci broj misicnih vlakana je obavijen zajednickom opnom i gradi misicni snopic. Vise misicnih snopica izgradjuju misic.Izmedju misicnih snopica nalaze se krvni sudovi i nervi. Krvni sudovi prenose kiseonik i hranljive supstance , a nervi informacije za kontrakcije.
Picture
 Misici se vezuju za kosti elasticnim vezama tetivama. Snazni skeletni misici kontahuju se veoma brzo i pod uticajem nase volje,pa se nazivaju i voljni misici.Njima pripada vecina misica naseg tela.Oblik skeletnih misica zavisi od njihovg polozaja i uloge i moze da bude razlicit.Vretenasti misici nalaze se pretezno na udovima i omogucavaju kretanje.Plocasti misici  su stomacni  misici,dijafragma i medjurebarni misici, koji omogucavaju disajne procese. Trakasti misici prisutni su u predelu vrata i zaduzeni za pokretanje glave . Lepezastog oblika su misici  lica i grudnog kosa.Prstenasti misici smesteni su oko otvora na telu (ociju,usta,analnog otvora..itd)
Na osnovu funkcije koju vrse u telu ,skeletni misici mogu se podeliti na savijace,opruzace,uvrtace,izvrtace,odmicace i primicace.
Picture
Glatki misici izgradjeni su od glatkog misicnog tkiva. Celije ovog tkiva vretenastog su oblika  i  imaju samo jedno jedro. Kontrahuju se sporo i njehov rad nije pod uticajem nase volje, tako da rade i dok spavamo. Glatki misici grade zidove unutrasnjih organa (zeludca,creva,mokracne besike,materice i krvnih sudova).

Picture
Srcani misic gradi zidove srca. Sastoji se od kratkih razgranatih misicnih celija koje su medjusobno spojene , tako da grade jedinstvenu mrezu. Rad  srcanog misica isto nije pod uticajem nase volje kao i kod glatkih misica.

Najvaznije fizioloske osobine misica su : nadrazljivost,kontaktilnost i elasticnost.
Nadrazljivost je sposobnost misica da reaguju na neki podsticaj.
Kontraktilnost je sposobnost naizmenicnog grcenja i opruzanja misica, tj proteinskih niti miofibrila.
Elasticnost je sposobnost istezanja misica koji se nakon obavljenog pokreta vraca u prvobitni polozaj.
Misici se nalaze u stanju blage zgrcenosti i kada smo opusteni  u mirovanju, sto se naziva misicni tonus.
Picture
Pokretima misici upravljaju u parovima, kao sto je slucaj ssa dvoglavim i troglavim misicem nadlaktice. Kada je jedan misic para zgrcen drugi je opusten i obrnuto.Dvoglavi misic nadlakice-biceps,grcenjem savija podlakticu , dok je troglavi misic -triceps svojim grcenjem opruza.Hodanje se takodje obavlja naizmenicnim grcenjem misica savijaca i opruzaca nogu.
Upala misica je cesta i nastaje kao posledica intezivnog vezbanja netrenoranih misica,koji se ubrzo zamaraju i pocinju da razlazu glukozu bez kiseonika. To dovodi do nagomilavanja mlecne kiseline,sto dovodi do gubljenja sposovnosti misicnih kontrakcija,sto smanjuje snagu misica i dolazi do bola. Cesto kao rezultat nagomilavanja mlecne kiseline nastaje grc misica. Prestanak aktivnosti i odmor misica omogucavaju  da se mlecna kiselina razgradi pri cemu se misici ponovo osposobljavaju za rad.
Mišićne distrofije su primarna, nasledna oboljenja mišićadegenerativne prirode. Najčešće počinju u mlađem životnom dobu i razvijaju se godinama da bi posle kraće ili duže evolucije učinile bolesnika ozbiljno hendikepiranim i zavisnim od okoline. Imaju znatno skraćen životni vek i umiru od komplikacija.
Pucanje misica je povreda koja nastaje pri nagloj jakoj kontrakciji nezagrejanog misica.  Misicna vlakna delimicno ili potpuno pucaju, a ponekad moze doci i do otkidanja tetiva. Povredjeno mesto je bolno,oteceno, i ogranicene poktetljivosti.

Mišićni sistem from Ivana Damnjanović
Mišićni sistem from Ena Horvat
Powered by Create your own unique website with customizable templates.