Biologija
  • Pocetna
  • Peti razred
    • Uvod u biologiju
    • Celija
    • Osobine zivih bica
    • Klasifikacija zivih bica
    • Carstvo monera
    • Virusi
    • Carstvo protista >
      • Alge
    • Gradja biljaka >
      • Koren
      • Stablo
      • List >
        • Zivotni procesi biljke
      • Cvet >
        • Oprasivanje i oplodjenje
      • Plod
      • Seme
    • Vegetativno razmnozavanje
    • Kako biljke rastu
    • Raznovrsnost biljnog sveta >
      • Mahovine
      • Paprati
      • Golosemenice
      • Skrivenosemenice >
        • Monokotile
        • Dikotile
    • Carstvo gljiva
  • Sesti razred
    • Prazivotinje >
      • Prazivotinje-ukratko
    • Carstvo zivotinja >
      • Carstvo zivotinja-ukratko
      • Sunjdjeri >
        • Sundjeri- ukratko
      • Dupljari >
        • Dupljari-ukratko
      • Pljosnati crvi >
        • Pljosnati crvi-ukratko
      • Valjkasti crvi >
        • Valjkasti crvi-ukratko
      • Clankoviti crvi >
        • Clankoviti crvi-ukratko
      • Mekusci >
        • Mekusci-ukratko
      • Zglavkari >
        • Zglavkari-ukratko
        • Rakovi >
          • Rakovi ukratko
        • Paukoliki zglavkari >
          • Pauci ukratko
        • Stonoge >
          • Stonoge -ukratko
        • Insekti >
          • Insekti- ukratko
      • Bodljokosci >
        • Bodljokosci-ukratko
      • Hordati >
        • Primitivni hordati
        • Kicmenjaci >
          • Ribe
          • Vodozemci
          • Gmizavci
          • Ptice
          • Sisari
    • Zastita zivotinja >
      • Raznovrsnost carstva i zastita
      • Ugrozavanje zivotinja
      • Znacaj zastite zivotinja
      • Suzivotni ljudi i zivotinja
      • Odnos prema zivotinja
  • Sedmi razred
    • Poreklo i razvoj ljudske vrste
    • Gradja covecijeg tela >
      • Nivoi organizacije organskih sistema
      • Kozni sistem
      • Skeletni sistem
      • Misicni sistem
      • Nervni sistem
      • Zlezde sa unutrasnjim lucenjem
      • Sistem culnih organa
      • Sistem organa za disanje
      • Sistem organa za cirkulaciju
      • Sistem organa za izlučivanje
      • Sistem organa za razmnozavanje
      • Reproduktivno zdravlje
  • Osmi razred
    • Uvod >
      • Bioloska i kulturna evolucija coveka
      • Uslovi zivota na zemlji
      • Biodiverzitet
      • Nivoi organizacije zivog sveta
    • Ekologija i zivotna sredina >
      • Predmetna odredjenost
      • Zivotna sredina
      • Zivotno staniste-biotop
      • Ekoloski faktori
      • Odnos organizma i zivotne sredine
      • Populacija
      • Zivotna zajednica
      • Osnovni procesi u ekosistemu
      • Prenos energije u ekosistemu
      • Biomi i biosfera
    • Ugrozavanje ,zastita i unapredjenje ekosistema >
      • Raznovrsnost i struktura ekosistema
      • Ekosistemi kopnenih voda
      • Ekosistemi mora
      • Sumski ekosistemi
      • Antropogeni ekosistemi
      • Ugrozenost i zastita biodiverziteta
      • Zasticena prirodna dobra
      • Crvene knjige
      • Ugrozavanje kulturnih dobara
      • Unapredjenje zivotne sredine
    • Posledice zagadjivanja zivotne sredine >
      • Klimatske promene
      • Efekat staklene baste
      • Kisele kise i susenje suma
      • Ostecenje ozonskog omotaca
      • Erozija zemljista i sirenje pustinja
      • Nestajanje biljnih i zivotinjskih vrsta
    • Odrzivi razvoj i zivotna sredina >
      • Odrzivi razvoj
      • Ucesce javnosti za donosenje odluka
      • Odrzivo koriscenje prirodnih resursa
      • Otpad i reciklaza
  • Kontakt
​Ekološki faktori su svi uticaji koje spoljašnja sredina ostvaruje na neki organizam ili grupu organizama (populacija ili biocenoza). Oni su vrlo važni za opstanak svih živih bića. Možemo ih podeliti na abiotičke i biotičke faktore. Abiotički ekološki faktori su uticaji nežive sredine, a biotički ekološki faktori su uticaji žive sredine. Uticaj čoveka, zbog specifičnosti se svrstava posebno – u antropogene ekološke faktore. 
Abiotički ekološki faktori su svi uticaji koje neživa priroda ostvaruje na žive organizme. Dele se na:
faktore klime,
faktore zemljišta i
faktore reljefa. 
U faktore klime ubrajamo: temperaturu, vodu i vlažnost, padavine, svetlost i Sunce, vazdušni pritisak i kretanje vazdušnih masa (vetar). 
​Temperatura je mera količine toplote. Jako je važna za rast, razvoj i životne aktivnosti organizama. Velika odstupanja od granica temperature dovode do poremećaja u životnim procesima, ponekad i sa smrtnim ishodom.
Vlažnost vazduha je količina vodene pare u vazduhu. Važna je za sve životne procese, a usled smanjene vlažnosti može doći do preteranog isparavanja s površine tela organizma i dovesti do dehidratacije. Vlažnost zemljišta neposredno zavisi od količine padavina i od još nekoliko faktora.
Sunce daje svetlost koja je potrebna za procese u organizmima. Jedan od najvažnijih životnih procesa je fotosinteza kojom biljke sebi obezbeđuju hranljive materije upravo od svetlosti.
Svaki od ovih faktora u različitim granicama prijaju različitim organizmima. Nekim živim bićima je potrebno više svetlosti ili više padavina, drugim baš nasuprot. Zajedničkim uticajem ovi faktori čine klimu jednog područja.
​U faktore zemljišta, tzv. edafske faktore ubrajamo osobine tla (zemljišta) – fizičke i hemijske.
​Fizički faktori zemljišta su veličina čestica koje čine tlo, rastresitost i vlažnost.
Hemijski sastav su jedinjenja koja čine zemljište i uslovljavaju kiselost zemljišta. U sastav ulaze organska i neorganska jedinjenja, voda i vazduh između čestica tla. Odnos količina različitih jedinjenja čine da tlo bude plodno ili neplodno. 
U faktore reljefa, tzv. orografske faktore spada razuđenost i nagib terena, nadmorska visina i osunčanost, odnosno izloženost stranama sveta. Ovi faktori posredno deluju na živi svet menjajući ostale faktore. Mnogobrojni su primeri; povećanjem nadmorske visine smanjuje se temperatura, udaljavanjem od reke smanjuje se vlažnost...
​Razuđenost terena predstavlja prisustvo ili odsustvo brda, kanjona, ravnica i drugih oblika reljefa nekog područja.
Nagib terena uslovljava debljinu zemljišta i njegovu vlažnost.
Izloženost stranama sveta ili ekspozicija diktira temperturu zemljišta i vazduha, a posredno i vlažnost....
​Svaki od ovih faktora svojim delovanjem može promeniti druge faktore, a svi u sprezi deluju na žive organizme.
​Biotički ekološki faktori obuhvataju sve uticaje organizama na druge organizme. Kada su uticaji neposredni nazivamo ih međusobnim odnosima ili uzajamnim uticajima organizama. 
Slikovit primer međusobnog odnosa je grabljivica-plen, kada imamo organizme (grabljivice) koji se hrane drugim organizmima (plen). 
​Drugačija vrsta međusobnog odnosa u živom svetu je simbioza – kada dva organizma žive zajedno i oba imaju koristi od toga.
Posredni uticaji mogu biti putem uticaja organizama na nežive komponente staništa. Npr., drveće u šumi sprečava Sunčeve zrake da dopru do prizemnih slojeva i time onemogućavaju rast i razvoj biljaka kojima je potrebno mnogo Sunčeve svetlosti.
​Antropogeni ekološki faktori obuhvataju sve uticaje koje čovek svojim aktivnostima ostvaruje na prirodu. Uglavnom su posledice ljudske aktivnosti štetne, jer veliki rast industrije, saobraćaja, poljoprivrede i drugih aktivnosti dovodi do zagađenja zemljišta, vazduha i voda veštačkim jedinjenjima, gubitka šuma koje obnavljaju količinu kiseonika smanjujući koncentraciju CO₂.....što opet dovodi do drugih posledica koje posredno utiču na opstanak pojedinih vrsta organizama.
​Ekološki faktori su promenljivi u vremenu i prostoru, deluju istovremeno i međusobno su uslovljeni.
 Promenljivost u vremenu može se posmatrati tokom različitih intervala – u toku dana, npr. smenom dana i noći menja se temperatura, u toku godine menja se dužina dana i sve te promene povlače promenu drugih faktora.
  Promenljivost u prostoru može se posmatrati na nivou planete – oko Ekvatora sunčevi zraci padaju pod pravim uglom, a na polovima pod mnogo manjim uglom.
  Svi ekološki faktori deluju istovremeno na organizam ili grupu organizama i svi zajedno stvaraju uslove za opstanak datog organizma. Samo ukoliko se jedan od njih promeni i prekorači krajnje granice, preživljavanje organizma može biti dovedeno u pitanje.
  Međusobno su uslovljeni, tj. svi ekološki faktori deluju jedan na drugi i mogu se međusobno izmeniti. 
​Z A N I M LJ I V O S T I
Japanski makaki su vrsta majmuna koji žive na visokim planinama gde temperatura često pada ispod nule. Da bi preživali te uslove razvili su debelo krzno, žive u grupama i međusobno se grle, a ponekad se kupaju u izvorima tople vode da bi se dodatno zagrejali.
Powered by Create your own unique website with customizable templates.