Biologija
  • Pocetna
  • Peti razred
    • Uvod u biologiju
    • Celija
    • Osobine zivih bica
    • Klasifikacija zivih bica
    • Carstvo monera
    • Virusi
    • Carstvo protista >
      • Alge
    • Gradja biljaka >
      • Koren
      • Stablo
      • List >
        • Zivotni procesi biljke
      • Cvet >
        • Oprasivanje i oplodjenje
      • Plod
      • Seme
    • Vegetativno razmnozavanje
    • Kako biljke rastu
    • Raznovrsnost biljnog sveta >
      • Mahovine
      • Paprati
      • Golosemenice
      • Skrivenosemenice >
        • Monokotile
        • Dikotile
    • Carstvo gljiva
  • Sesti razred
    • Prazivotinje >
      • Prazivotinje-ukratko
    • Carstvo zivotinja >
      • Carstvo zivotinja-ukratko
      • Sunjdjeri >
        • Sundjeri- ukratko
      • Dupljari >
        • Dupljari-ukratko
      • Pljosnati crvi >
        • Pljosnati crvi-ukratko
      • Valjkasti crvi >
        • Valjkasti crvi-ukratko
      • Clankoviti crvi >
        • Clankoviti crvi-ukratko
      • Mekusci >
        • Mekusci-ukratko
      • Zglavkari >
        • Zglavkari-ukratko
        • Rakovi >
          • Rakovi ukratko
        • Paukoliki zglavkari >
          • Pauci ukratko
        • Stonoge >
          • Stonoge -ukratko
        • Insekti >
          • Insekti- ukratko
      • Bodljokosci >
        • Bodljokosci-ukratko
      • Hordati >
        • Primitivni hordati
        • Kicmenjaci >
          • Ribe
          • Vodozemci
          • Gmizavci
          • Ptice
          • Sisari
    • Zastita zivotinja >
      • Raznovrsnost carstva i zastita
      • Ugrozavanje zivotinja
      • Znacaj zastite zivotinja
      • Suzivotni ljudi i zivotinja
      • Odnos prema zivotinja
  • Sedmi razred
    • Poreklo i razvoj ljudske vrste
    • Gradja covecijeg tela >
      • Nivoi organizacije organskih sistema
      • Kozni sistem
      • Skeletni sistem
      • Misicni sistem
      • Nervni sistem
      • Zlezde sa unutrasnjim lucenjem
      • Sistem culnih organa
      • Sistem organa za disanje
      • Sistem organa za cirkulaciju
      • Sistem organa za izlučivanje
      • Sistem organa za razmnozavanje
      • Reproduktivno zdravlje
  • Osmi razred
    • Uvod >
      • Bioloska i kulturna evolucija coveka
      • Uslovi zivota na zemlji
      • Biodiverzitet
      • Nivoi organizacije zivog sveta
    • Ekologija i zivotna sredina >
      • Predmetna odredjenost
      • Zivotna sredina
      • Zivotno staniste-biotop
      • Ekoloski faktori
      • Odnos organizma i zivotne sredine
      • Populacija
      • Zivotna zajednica
      • Osnovni procesi u ekosistemu
      • Prenos energije u ekosistemu
      • Biomi i biosfera
    • Ugrozavanje ,zastita i unapredjenje ekosistema >
      • Raznovrsnost i struktura ekosistema
      • Ekosistemi kopnenih voda
      • Ekosistemi mora
      • Sumski ekosistemi
      • Antropogeni ekosistemi
      • Ugrozenost i zastita biodiverziteta
      • Zasticena prirodna dobra
      • Crvene knjige
      • Ugrozavanje kulturnih dobara
      • Unapredjenje zivotne sredine
    • Posledice zagadjivanja zivotne sredine >
      • Klimatske promene
      • Efekat staklene baste
      • Kisele kise i susenje suma
      • Ostecenje ozonskog omotaca
      • Erozija zemljista i sirenje pustinja
      • Nestajanje biljnih i zivotinjskih vrsta
    • Odrzivi razvoj i zivotna sredina >
      • Odrzivi razvoj
      • Ucesce javnosti za donosenje odluka
      • Odrzivo koriscenje prirodnih resursa
      • Otpad i reciklaza
  • Kontakt

Paprati

Paprati ili papratnjače (razdeo Polypodiophyta) pripadaju jednoj od najstarijih grupa biljaka sa jasno izraženom smenom bespolne (sporofit) i polne (gametofit) faze kao i jako krupnim listovima (makrofilija) i odsustvom sekundarne građe i semena. Sporofit faza je izrazito dominantna i složenije građe u odnosu na gametofit generaciju. U karbonu ( periodu, pre oko 300 miliona godina) one su zajedno sa drvenastim rastavićima i drugim biljkama sa sporama gradile velike vlažne šume, čiji fosilni ostaci sada predstavljaju naslage kamenog uglja. Fosilni ostaci papratnjača se nalaze i u stenama koje su stare nekoliko stotina miliona godina.

Većina paprati raste na tlu,na vlažnim,senovitim mestima, mada postoji mali broj vrsta koje se razvijaju na lišću i stabljikama drugih biljaka. Uglavnom su kopnene biljke ,ali ima i papratnjača koje žive u vodi. Ima ih u skoro svim vlažnim krajevima naše zemlje. Danas su papratnjače zeljaste biljke kojih ima oko 12 000 vrsta, izuzev nekoliko vrsta koje su drvenaste kao što su tzv. paprati drveće zastupljene samo u tropskim krajevima.

Papratnjače (sporofit generacija) su biljke koje mogu biti visoke i do 25 m, a njihovo drvenasto stablo može imati prečnik i do 50 cm. Pravi koren, koji se razvija iz korenka klice, brzo prestaje sa rastom, pa njegovu ulogu preuzimaju adventivni korenovi koji se razvijaju na podzemnom stablu. Stablo kod papratnjača može imati različit oblik i anatomsku građu i najčešće je kod zeljastih paprati uvučeno u zemlju. Ti rizomi mogu biti kratki, dugački ili zadebljali kao krtole. Masa listova dimenzije paprati, znatno su veće od mase i dimenzije stabla. Listovi mogu biti perasto urezani, perasto deljeni ili celi, a osnovno je da su jako krupni . Na njihovom naličju nalaze se sporangije, obično blizu glavnog nerva. Sporangije su u grupama-sorusima. Kad sazri, sporangija puca i iz nje ispadaju spore. Spore papratnjača su haploidne, kao i gametofit koji se razvija iz njih.



Papratnjače se mogu razmnožavati vegetativno, pomoću podzemnih izdanaka, kada stariji delovi podzemnog izdanka izumru, mladi postanu samostalni i iz njih se razvijaju nove biljke. Ipak, kod većine papratnjača dolazi do smene generacija.

Posle niza mitotičkih deoba od zigota nastaje organizam čije su sve ćelije diploidne. U određenom delu života kod takvog organizma dolazi do redukcione deobe, pri čemu nastaju haploidne spore. Ovakav organizam stvara i nosi spore i pripada bespolnoj, sporofit generaciji.

Kod nekih paprati spore su iste (izospore) i iz njih se razvija dvopoln gametofit, dok su kod drugih različite (heterospore).

Među heterosporama razlikuju se:

  • mikrospore, sićušne spore iz kojih se razvijaju muški gametofiti koji none anteridije
  • megaspore, krupne spore iz kojih nastaju žeski gametofiti sa arhegonijama.
Iz spora se razvija haploidna generacija organizama na kojima se obrazuju gametangije i gameti. Organizam ove, polne generacije je gametofit i on stvara i nosi gamete. Gametofiti žive na površini tla i oni su zeleni, sitni i mogu biti srcoliki, pločasti, nitasti itd. Gametofit papratnjača se naziva protalijum koji je za tlo pričvršćen velikim brojem rizoida (ćelija koje su izdužene kao korenske dlake i koje imaju istu funkciju).

Za oplođenje kod papratnjača neophodno je prisustvo slobodne vode, kako bi sitni i pokretni spermatozoidi stigli do jajne ćelije koja je nepokretna. Zigot nastaje iz oplođene jajne ćelije, a iz njega se razvija diploidna klica iz koje nastaje diploidni sporofit, čime se ciklus ponavlja.

Šeme smene generacija
  • Izospornih paprati
spora ----> gametofit (haploidan - n) autotrofan protalijum koji je dvopolan (nosi i anteridije i arhegonije) -----> oplođenje ------> zigot (2n) -----> sporofit (potpuno odvojen od gametofita) -----> spore

  • Heterospornih paprati
  • mikrospore (u mikrosporangijama) - > mikrogametofit - anteridije: spermatozoidi (n)
  • makrospore (u makrosporangijama) - > makrogametofit - arhegonije: jajne ćelije (n)
  • jajne ćelije + spermatozoidi = zigot (2n) - > sporofit
Picture
Sema smene generacije

Paprati prezentacije

Paprat from HottyC
Paprati from Aleksandar Jovanovic
Paprati from Damjan Vitorovic
paprati.pps
File Size: 4324 kb
File Type: pps
Download File

Powered by Create your own unique website with customizable templates.