Biologija
  • Pocetna
  • Peti razred
    • Uvod u biologiju
    • Celija
    • Osobine zivih bica
    • Klasifikacija zivih bica
    • Carstvo monera
    • Virusi
    • Carstvo protista >
      • Alge
    • Gradja biljaka >
      • Koren
      • Stablo
      • List >
        • Zivotni procesi biljke
      • Cvet >
        • Oprasivanje i oplodjenje
      • Plod
      • Seme
    • Vegetativno razmnozavanje
    • Kako biljke rastu
    • Raznovrsnost biljnog sveta >
      • Mahovine
      • Paprati
      • Golosemenice
      • Skrivenosemenice >
        • Monokotile
        • Dikotile
    • Carstvo gljiva
  • Sesti razred
    • Prazivotinje >
      • Prazivotinje-ukratko
    • Carstvo zivotinja >
      • Carstvo zivotinja-ukratko
      • Sunjdjeri >
        • Sundjeri- ukratko
      • Dupljari >
        • Dupljari-ukratko
      • Pljosnati crvi >
        • Pljosnati crvi-ukratko
      • Valjkasti crvi >
        • Valjkasti crvi-ukratko
      • Clankoviti crvi >
        • Clankoviti crvi-ukratko
      • Mekusci >
        • Mekusci-ukratko
      • Zglavkari >
        • Zglavkari-ukratko
        • Rakovi >
          • Rakovi ukratko
        • Paukoliki zglavkari >
          • Pauci ukratko
        • Stonoge >
          • Stonoge -ukratko
        • Insekti >
          • Insekti- ukratko
      • Bodljokosci >
        • Bodljokosci-ukratko
      • Hordati >
        • Primitivni hordati
        • Kicmenjaci >
          • Ribe
          • Vodozemci
          • Gmizavci
          • Ptice
          • Sisari
    • Zastita zivotinja >
      • Raznovrsnost carstva i zastita
      • Ugrozavanje zivotinja
      • Znacaj zastite zivotinja
      • Suzivotni ljudi i zivotinja
      • Odnos prema zivotinja
  • Sedmi razred
    • Poreklo i razvoj ljudske vrste
    • Gradja covecijeg tela >
      • Nivoi organizacije organskih sistema
      • Kozni sistem
      • Skeletni sistem
      • Misicni sistem
      • Nervni sistem
      • Zlezde sa unutrasnjim lucenjem
      • Sistem culnih organa
      • Sistem organa za disanje
      • Sistem organa za cirkulaciju
      • Sistem organa za izlučivanje
      • Sistem organa za razmnozavanje
      • Reproduktivno zdravlje
  • Osmi razred
    • Uvod >
      • Bioloska i kulturna evolucija coveka
      • Uslovi zivota na zemlji
      • Biodiverzitet
      • Nivoi organizacije zivog sveta
    • Ekologija i zivotna sredina >
      • Predmetna odredjenost
      • Zivotna sredina
      • Zivotno staniste-biotop
      • Ekoloski faktori
      • Odnos organizma i zivotne sredine
      • Populacija
      • Zivotna zajednica
      • Osnovni procesi u ekosistemu
      • Prenos energije u ekosistemu
      • Biomi i biosfera
    • Ugrozavanje ,zastita i unapredjenje ekosistema >
      • Raznovrsnost i struktura ekosistema
      • Ekosistemi kopnenih voda
      • Ekosistemi mora
      • Sumski ekosistemi
      • Antropogeni ekosistemi
      • Ugrozenost i zastita biodiverziteta
      • Zasticena prirodna dobra
      • Crvene knjige
      • Ugrozavanje kulturnih dobara
      • Unapredjenje zivotne sredine
    • Posledice zagadjivanja zivotne sredine >
      • Klimatske promene
      • Efekat staklene baste
      • Kisele kise i susenje suma
      • Ostecenje ozonskog omotaca
      • Erozija zemljista i sirenje pustinja
      • Nestajanje biljnih i zivotinjskih vrsta
    • Odrzivi razvoj i zivotna sredina >
      • Odrzivi razvoj
      • Ucesce javnosti za donosenje odluka
      • Odrzivo koriscenje prirodnih resursa
      • Otpad i reciklaza
  • Kontakt

Gljive

U carstvo gljiva spadaju heterotrofni organizmi koji u svojim celijama imaju jedro sa jedrovim omotacem.. Izgradjene su od jedne ili vise celija sa celijskim zidom od hitina. U njihovim celijama nema hloroplasta. Za razliku od zivotinja,koje gutaju i vare hranu,ovi organizmi upijaju gotovu hranu iz okoline. Gljive se najcesce  hrane upijanjem hranljive supstance uginulih organizama. Nakon toga upijaju te razlozene supstance. Taj nacin ishrane se naziva saprotrofni. Postoje i gljive koje uzimaju gotove hranjive supstance ziveci na drugim organizmima (naravno zivim). Neke gljive na taj nacin deluju stetno na druge organizme , te se nazivaju parazitima, medjutim  mogu da zive u zajednici da pritom imaju obostranu korist taj nacim zivota se naziva simbioza, a gljive koje zive u simbiozi  nazivaju se simbioniti.

Make your own mind maps with Mindomo.

Gradja gljiva

Telo gljiva je izgradjeno od  od koncastih tvorevina hiva,koje su  najcesce septama izdeljene na celije. Hife su medjusobno isprepletane u ili na podlozi na kojoj gljive zive. Taj splet hifa naziva se micelijum. Gljive se razmnozavaju bespolno pomocu spora. Prema gradji gljive se dele na kvasce , plesne (budji) i pecurke.
Picture
Gradja pecurke

Raznovrsnost gljiva

Gljive su veoma raznovrsne. Znas da gljive mogu da budu jednocelijske i visecelijske i da su im celije obavijene celijskim zidom od hitina.U daljem tekstu moci ces da saznas nesto vise o pripadnicima gljiva.

Kvasci

 Kvasci su jednocelijske gljive. Celije su uglavno loptastog oblika. Na celijama se uocavaju ispupcenja  koja rastu i nakon nekog vremena se potpuno odvoje. Ovo je nacin bepolnog razmnozavanja - pupljenja koje se uci u sestom razredu.Kada se odvoje nastave da zive samostalno. Neki kvasci se ne razmnozavaju pupljenjem vec sporama.Dosta kvasca u sebi sadrzi kompleks vitamina B.

Plesni (budji)

Plesni ili budji su visecelijske gljive  izgradjene  od velikog broja koncastih hifa.Splet tih koncica gradi micelijum. Micelijum se razvija u podlozi i po povrsini podloge. Na pojedinim delovima micelijuma izdizu se uspravne hive na cijem se vrhu nalaze sporangije sa sporama,koje sluze za bespolno razmnozavanje.Crna, zelena ili žuta boja buđi potiče od njihovih spora. 

ZAnimljivost

Aleksandar Fleming je bio skotski lekar i mikrobiolog. On je 1928. godine otkrio antibiotik penicilin. Antibiotici su supstance koje deluju protiv bakterija.Ove supstance nastaju u plesnima,Fleming je radni vek posvetio istrazivanju antibiotskih suostanci,ali penicilin je otkrio sasvim slucajno.Jednu noc je otvorene  petrijeve solje sa bakterijama zaboravio na radnom stolu. Na hranjive podloge pale su spore i plesan je ispunila petrijevu solju.Istovremeno su bakterije iz petrijeve solje su uginule. Fleming je utvrdio da tu  supstancu proizvode plesnu. Antibiotik penicilin je dobio naziv po latinskom nazivu plesni.

pecurke

Pecurke su gljive koje imaju plodonosno telo iznad povrsine podloge i razgranat micelijum u podlozi,Kod vecine pecuraka na plodonosnom telu razlikuju se drska ili strucak i sesiric ili klobuh. Na donjoj  strani sesirica nalaze se listici ili cevcice na kojima nastaju spore. Postoje i pecurke koje  imaju drugacije plodonosno telo. Neke nemaju strucak. Takve rastu na kori drveta. Druge imaju telo u obliku cinijice npr babno uvo.

ULOga i znacaj gljiva

Značaj gljiva i lekovite gljive from Pogimnazija

Lisajevi

Lisajevi from Ljubica Lalić Profesorski Profil
Zanimljovost
Lisajeve su upotrebljavali stari rimljani da bi dobijali boje za njihove tunike.

Prezentacije carstvo gljiva

Lišajevi 5. razred from plavaplaneta

lisajevi by sajra15

Lišajevi from IvaStevovic
Jestive i otrovne gljive from Pogimnazija
Gljive - Fungi from Ljubica Lalić Profesorski Profil

Jestive gljive by Miroslav Vladisavljević

video

Powered by Create your own unique website with customizable templates.